Održana radionica vezana za poslovno planiranje i definiranje poslovanja entitetskih uprava za geodetske i imovinskopravne poslove te predavanje na temu “Potreba i značaj izrade Geoida za BiH”

U skladu s planiranim aktivnostima CILAP projekta u periodu od 28. do 29. januara 2015. godine u prostorijama Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove održana je radionica s ciljem podrške geodetskim upravama u razvoju poslovnih planova.

Radionici su prisustvovali najviši predstavnici uprava na čelu s direktorom FGU FBiH Željkom Obradovićem i direktorom RGU RS Milošem Komljenovićem.

Radionicu je vodio stručnjak iz Lantmäterieta Gunnar Lysell, koji je predstavio stanje u švedskoj geodetskoj upravi u vezi s razvojem poslovnih planova i poslovnih modela te aktuelnih trendova i ciljeva zemljišne administracije. Poslovno planiranje je osnovni dio strateškog rada u organizacijama kao što su entitetske uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Bosne i Hercegovine. Poslovno planiranje obuhvaća mnogo različitih elemenata, ali je glavni cilj da se dostigne situacija u kojoj organizacija na efikasan način može obavljati svoje zadatke i pružiti najbolju moguću uslugu svojim klijentima.

Prezentiran je osnovni princip praćenja i bilježenja trendova te njihov utjecaj na poslovni plan organizacije. Prisutni su imali priliku pogledati konkretne primjere iz posljednjeg izvještaja Lantmäterieta, nakon čega je uslijedila prezentacija načina formiranja trogodišnjih planova i njihova godišnjeg ažuriranja. Naglasak prilikom predavanja bio je odgovor na zahtjev korisnika i držanje koraka s konkurencijom, sve u sklopu raspoloživih sredstava i trenutnih zakonskih okvira.

Drugi dan radionice osnovna tema bila je utjecaj samih građana i njihova povjerenja na rad organizacije. Objašnjen je značaj pridobivanja povjerenja građana, kao i koristi shvaćanja njihovih potreba te prikazivanja istih vlastima u svrhu dobivanja podrške u radu. Završni dio prezentacije odnosio se na „Logičnu postepenu metodu“ kao metodu usmjeravanja poslovanja k željenim ciljevima i strukturi strateškog poslovnog plana.

Predstavnici uprava su iznijeli svoje zahtjeve za podrškom od strane Lantmäterieta, a u vezi s poslovnim planiranjem, te se povela diskusija o mogućnostima provedbe Lantmäterietovih rješenja unutar geodetskih uprava. Također je zajedno sa švedskim stručnjakom razmatrano poslovno planiranje, te što je potrebno unaprijediti kako bi se razjasnio kratkoročni, srednjoročni i dugoročni cilj. Predstavljeni su trenutni postojeći poslovni planovi i strateški dokumenti izrađeni od strane obje entitetske uprave za geodetske i imovinskopravne poslove. Aktivnosti uprava su uglavnom uređene zakonima i direktivama od strane vlada. Poštujući ovaj okvir, do uprava je da organiziraju svoj interni rad, kao i da ponude proizvode i usluge korisnicima na što efikasniji, isplativiji i održiviji način.

Obje uprave imaju za cilj da poboljšaju svoje strateško planiranje i formuliraju viziju, uključujući kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve. Također su zainteresirane za praćenje trendova EU-a u nacionalnim politikama za razmjenu podataka između svih javnih institucija. U ovom radu geodetske uprave nastoje imati vodeću ulogu. Politika razmjene podataka, također, uključuje povećanje nivoa usluga i transparentnost prema korisnicima informacija.

U okviru radionice organizirano je i predavanje na temu “Potreba i značaj izrade Geoida za BiH”, koje je održao dr. Jonas Ågren, stručnjak iz Lantmäterieta. Prezentacija je prvenstveno pokrila definiciju samog geoida i definiranje njegove osnovne primjene u Švedskoj, odnosno koristi pri određivanju nadmorskih visina. Naglasak je stavljen na ubrzanje procesa prelaskom s klasičnog određivanja visina nivelmanskim metodama na GNSS metode, čija bi upotreba u određivanju nadmorskih visina bila znatno ubrzana i olakšana postojanjem modela geoida.

U nastavku je bilo govora o metodama mjerenja, tačnije kombiniranju metode GNSS/nivelanje, te gravimetrijske metode određivanja vrijednosti geoida u svrhu dobivanja većeg broja podataka čime bi sam model geoida bio znatno kvalitetnije određen. Spomenute su i korištene korekcije, kao i dodatni podaci korišteni za povećanje tačnosti modela. Prezentacija je zaključena osnovnim ciljevima Kraljevine Švedske vezanim za unapređenje trenutnog modela, čime je naglašena potreba za stalnim unapređenjem tačnosti određivanja geoida. Svi prisutni su imali priliku postaviti pitanja te na taj način riješiti eventualne nedoumice.